Vijesti

Kvarner – vrt iz kojeg je izrastao hrvatski turizam

By 13 prosinca, 2022 15 prosinca, 2022 No Comments

Akcija Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Hrvatske turističke zajednice i Novoga lista na Krku, Lošinju i Liburniji.

Stajali smo na terasi što s potkrovnim prostorijama čini zanimljivu cjelinu, pogleda uprtog prema sjeveroistoku. Kad se nalazite u Villi Carissi u Zidariću, mjestu na jednoj od investitorima u turizam najprivlačnijih točki otoka Krka, smještenoj točno između Malinske i Porta, pred vama je velik dio Kvarnera.

Villa Carissa

Pogled savršeno »puca« prema Rijeci, Opatiji, jako se lijepo razaznaje impresivna Medveja, da bi Cres, odnosno njegova Punta Jablanac zapriječio pogled prema liburnijskom spoju Istarske i Primorsko-goranske županije. Lijepo. Jako lijepo.

Velimir Hunjak, Villa Carissa

Iako nam je razgovor prije dolaska na tu terasu dinamično prelazio između turizma koji je novi profesionalni odabir Zagrepčana s Trešnjevke Velimira Hunjaka, i poljoprivrede, što je pak njegova izvorna profesija, na neko smo vrijeme zašutjeli. I samo gledali. Tu ljepotu.

Na pozornici

Čitava je Hrvatska jedna uistinu posebna turistička pozornica na kojoj se izmjenjuju silno privlačni prizori, kadrovi ili činovi, no kao što to i povijest govori, moderni je turizam počeo upravo na – Kvarneru.

Opatiji će se tako uskoro, 2024. godine, obilježiti 180 godina organiziranog bavljenja turizmom, a vrlo su blizu s tim brojkama i Crikvenica, kao i otok Krk, Rab… Malinska je u tom smislu istina nešto novijeg datuma, ali zato danas turistički itekako snažna.

“Za sebe uvijek kažem da sam ponosni Trešnjevčanin, što je sasvim sigurno jedan od izvornih, karakterističnih kvartova mog Zagreba, ali jednako tako znam da od kad pojmim sebe, nemali dio godine provodim upravo na ovom dijelu Krka.

Zarana su moji došli u Porat, pa možda ne čudi da je i moja supruga prošla sličan put. Villa Carissa je pak plod odluke svih nas da se maksimalno kvalitetno i odgovorno zaputimo u vode turizma.

Villa Carissa

Prema svemu što smo do sad spoznali i doživjeli, nismo pogriješili, svo vrijeme naše otvorenosti smo puni, dok zimi, suprotno našim željama, ne radimo”, ispričao nam je to Velimir Hunjak, između svojih brojnih preokupacija i jedan od pokretača Veli’sa, brenda koji je u Hrvatskoj lansirao čips od jabuke koji je s kolegom bio osmislio prije petnaestak godina, još kao apsolvent agronomije.

“Turizam ima posebnu dinamiku i zanimljivost. Ali uz preduvjet da se apsolutno aktivno bavite njime. Nemoguće se baviti turizmom na »daljinski upravljač«, živjeti u Zagrebu, a primati turiste na Krku.

Villa Carissa

Upravo stoga dio ovog našeg kompleksa Carisse uvijek pripada nama kako bismo bili u stalnom kontaktu s našim gostima. Ne da bismo ih nadzirali, već da bismo im uvijek bili pri ruci. Da im možemo dati sve odgovore kad stignu u našu vilu, ili upute o nečemu što im se kao pitanje može pojaviti prigodom boravka.

Dakako, i da ih počastimo, da popijemo kavu ako to žele, čašu fino ohlađene žlahtine, da zajedno u zoru, kad se ribari vraćaju s mora, odemo u Porat kako bismo odabrali nešto od bogatstva ovog divnog akvatorija”, pojašnjava nam Hunjak.

I električna punionica

Sama Carissa ide u red vrlo luksuznih i silno sadržajnih zdanja. Kombinira dominantni apartmanski smještaj, ali ima i sobe kojima je pak na raspolaganju korištenje zajedničke kuhinje i dnevnih prostorija.

Villa Carissa

Uz golem, moćni bazen, jako je velik broj sadržaja i za bavljenje sportom. Kako nam ističe Velimir, stolni tenis je posebno popularan, a u red iznimnih rijetkosti ide i ponuda priručnih prijevoznih sredstava, od bicikala do električnih skutera. K tome, Carissa je već itekako spremna za vrijeme nove mobilnosti jer posjeduje i punionicu za električne automobile kapaciteta 22 kWh.

“Iskustvo nam govori da se isplati maksimalno uložiti, gostima zajamčiti arhitektonski i dizajnerski maksimum, dati im obilje sadržaja koji se nužno i ne moraju naplaćivati, kao što mi ne naplaćujemo našu punionicu za automobile.

Kad na takav, maksimalno pošten način pristupite gostima, sve vam se kroz vrijeme vraća. Htio bih se samo dodatno osvrnuti na dio našeg razgovora koji se odnosi na vrijeme naše otvorenosti i popunjenosti. Dakako da bismo voljeli raditi čitave godine! Pa ne ulaže se ovolika sredstava, a da pola godine ne radite!

Villa Carissa

Ali nemoguća je to misija na ovom dijelu Krka jer sve ostalo, ili golema većina sadržaja, posluje isključivo u toplom dijelu godine. Kad bismo bili otvoreni, naši bi gosti teško dolazili do ostalih sadržaja tako da, bez kolektivne promjene razmišljanja, ni mi nemamo zbog čega raditi zimi“, objašnjava nam Hunjak.

Istina je, Kvarner je kolijevka hrvatskog turizma. Na žalost, čini se kako neke značajne postavke što bi omogućile dodatni napredak te gospodarske grane nikako da izađu iz – kolijevke!

Privlačnost Lošinja

S Krka putujemo na Cres. Ne stajemo, prelazimo pokretni most u Osoru pa pravac Nerezine. I u njima jesensko mrtvilo. Kao da je sve stalo. Odlazimo s rive prema obližnjim dijelovima koji su nekad bili ruralnijeg karaktera. Iako je nemalo kuća na tim imanjima u tragičnom stanju, na rubu propasti, turističko ih je buđenje šezdesetih godina vratilo u život, dalo im novu funkciju: postali su vikendicama.

Jelena Mucić i Tomislav Lisak, Veli dvor

“Upravo tako. Moj je djed ovaj naš današnji Veli dvor kupio prije više od šezdeset godina te ruševinu vratio u, koliko je to bilo moguće, prijašnje stanje. Kuća je inače jako stara, vjerojatno iz druge polovice 19. stoljeća ako je suditi prema povijesti Nerezina i okolnih građevina.

Samim time ja sam ovdje provodila nemalo vremena od najranijeg djetinjstva, da bismo kasnije suprug i ja došli na ideju transformacije kuće te integriranja aneksa u njezinu cjelinu, kao i njezino opće prilagođavanje potrebama današnjice.

Veli dvor

Dakako, uvijek uz poštovanje tradicije, nasljeđa, uvijek na način da ostane niz elemenata, od same arhitekture kuće do pojedinih komada namještaja koji će gostu jasno dati do znanja kako poštujemo vremenski slijed Velog dvora”, pojašnjava nam Jelena Mucić, današnja vlasnica iznimno zanimljive kuće za odmor.

Veli dvor

Ne samo da je zanimljiva zbog minucioznog uređenja koje odašilje posebno privlačne, zahvaljujući nizu umjetnina kao i dizajnerskih rješenja interijera usudili bismo se reći čak i emotivne poruke, nego i zbog cjelokupne atmosfere koja djeluje istodobno privlačno i opuštajuće čim pristupite dvorištu Dvora.

Veli dvor

Da o senzacijama unutrašnjosti i ne govorimo. S obzirom na to da je ponešto dislocirana u odnosu na središte Nerezina, kao i na to da do mora ima, kako sami navode, 650 metara, ostalo je u Velom dvoru i podosta iskona. Do kuće, primjerice, vodi neasfaltirani dio puta, a i sam okoliš je vrlo privlačan, bez gužvi kao u turističkim prostorima uz more.

Veli dvor

“Potrudili smo se implementirati brojne sadržaje, no ugradnja bazena, iako imamo dovoljno prostora, je još uvijek naša velika dvojba. Maksimalno se povodimo za ekološkim principima, ne zbog toga što je »održivost« danas postala vrlo frekventnim pojmom, nego zbog toga što istinski tako razmišljamo.

Vidite i sami da su naše intervencije u kuću i njezini okoliš minimalne, upravo onolike kolike su potrebne da bismo imali jasnu vezu s današnjim tehnološkim postavkama, dok bazen… Znamo da je on jako tražena stavka, ali s obzirom na to da je naš objekt iznajmljen oko 120 dana godišnje, i to uglavnom u intervalima od po 15 dana, možda nam bazen i nije potreban”, pojašnjava nam Jelena Mucić.

Stara loza

Koliko su odani tradiciji, pokazuje i nevjerojatno raskošna loza čija je starost po prilici jednaka onoj kuće same. Ne da su je uklanjali ili »disciplinirali« – suprotno, dio su dvorišta zapravo prilagodili njoj, a ne nju sebi, što je jasna potvrda njihovih razmišljanja o ekologiji i našem suživotu s prirodom.

Veli dvor

“Gostima sugeriramo i detaljno upoznavanje s uistinu sjajnim prirodnim okruženjem u kojem se odmaraju, kao i sa zanimljivim povijesnim nasljeđem Lošinja i Cresa. Zahvaljujući Osoršćici, i mikroklima Nerezina je posebna, tako da vjerujemo kako se svi naši gosti kući vraćaju ispunjeni novim spoznajama i odmoreni“, zaključili su naš razgovor Jelena i suprug Tomislav Lisak.

Prelazimo na kopneni dio Kvarnera. Na njegovu Liburniju. Prva nam je adresa Lovranska Draga. Kako uopće opisati to sjajno mjesto skutreno u zagrljaju Učke, istodobno i sa silnim utjecajem mora u podnožju? Tu je dom, ishodište velikog broja čimbenika koji su oblikovali sam karakter Liburnije. Od izvorne poljoprivrede do vrhunske gastronomije, od turizma do ugostiteljstva. Tu je istovremeno dom paski i u dropama kisane repe, kao i restorana s Michelinovom zvjezdicom.

Senka Sirotnjak, Villa Sirotnjak

Posebno nas je dakako privukao naš finalist, sklop od nekoliko tradicijskih kuća zajedničkog naziva Villa Sirotnjak. Dočekala nas je Senka Sirotnjak, suvlasnica i osoba koju bismo mogli nazvati domaćicom »Sirotnjaka«. Uostalom, bez domaćica i domaćina bilo kakvo razmišljanje o uspješnom turizmu je – besmisleno.

Villa Sirotnjak

” Odlučili smo se urediti našu starinu i dopuniti je sadržajima koji danas čine moderni turizam. Uredili smo sve zajedno tako da maksimalno poštujemo tradiciju, da gosti vide kamo su stigli, da osjete naš karakter. Kako bi im bilo maksimalno lijepo, uredili smo i mnogo sadržaja za zabavu, od bazena do prostora za igru djece, tako da im kod nas baš ništa ne nedostaje, da se osjećaju baš onako kako se gosti i trebaju osjećati kad se nađu kod dobrih domaćina”, pojasnila nam je Senka Sirotnjak.

Čudo Lovranske Drage

Lovranska Draga je i inače jako specifično mjesto. Iako djeluje poput »balkona« nad morem, do Lovrana je dvadesetak minuta vožnje. Ono što je pak njezina prednost, blizina je niza atrakcija koje se vezuju uz Park prirode Učka. Zapravo, po mnogim elementima pravi, atraktivni »mare – monti« lokalitet.

Villa Sirotnjak

“Istina, gosti vole tu našu raznolikost, svestranost, tako da koriste sve mogućnosti okolne prirode, idu i na kraće izlete. Ali, kako mi to uočavamo kod najvećeg broja gostiju, njima je najljepše upravo ovdje, najviše se zadržavaju unutar ovog što im mi nudimo.

Villa Sirotnjak

Obožavaju i našu konobu, mjesto za druženje, tako da uz roštiljanje ispunjavaju vrijeme na jedan opuštajući i sasvim sigurno zabavan način”, pojašnjava nam Sirotnjak.

S obzirom na to da se na području Lovranske Drage nije napustilo ni obradu zemlje, dio gostiju voli koristiti i lokalne namirnice kako bi se još više povezali s podnebljem na koje su stigli. Samo mjesto Lovranska Draga ima još nekoliko objekata za iznajmljivanje, a i obitelj Sirotnjak razmišlja o širenju kapaciteta.

Villa Sirotnjak

S razlogom, jer riječ je o jednoj od najzanimljivijih, naživopisnijih liburnijskih lokacija, mjestu koje je uspjelo zadržati autohtonost te se istovremeno povezati s modernim turizmom. U velikoj mjeri zahvaljujući upravo obitelji Senke Sirotnjak, ljudi kod kojih se vidi da im je velika želja ljubav prema svojem kraju i njegovoj tradiciji pretočiti u – zadovoljstvo gostiju.

Bez daha

Nije bez razloga naziv. Vila Visum. Iako ju je malo teže pronaći zbog značajnije urbanizacije lokaliteta Strmice nedaleko Svetog Petra, lijepog mjesta što se nalazi na samom vrhu »ičićanskih serpentina«, ceste što od mora vodi prema Veprincu i brzoj cesti što spaja tunel Učka s Matuljima, kad stignete, ostajete bez daha.

Matea i Luka Bilobrk, Vila Visum

Ne zato što je strmo pa se možete zapuhati penjući se, kako nas uostalom lijepo upozorava i sam naziv lokaliteta, nego zbog objekta i pogleda koji se pruža s njegove terase. Fantastično!

Kakav je zapravo privilegij živjeti na Liburniji: pogled na Kvarnerski zaljev s visine od nekoliko stotina metara nad morem je nešto što se ne pronalazi baš lako ni često. Koliko smo toga mi sami svjesni, teško je ocijeniti. Kad nečeg, u ovom slučaju ljepote, imaš u izobilju, teško ju je do kraja takvom stalno, svakodnevno doživljavati.

Vila Visum

Ipak, ima ljudi koji znaju kako se to radi. U slučaju još jednih naših kvarnerskih finalista, mladog bračnog para Matee i Luke Bilobrk, sve je to pretvoreno u silno privlačnu kuću za odmor.

“Slijedili smo tlocrt starine koja se tu nalazila, baš kao što smo slijedili i njezin stil, materijale koji pripadaju tradiciji gradnje na ovim prostorima. Ali, što mi je bila posebna želja, dali smo joj i pečat vremena koja su uslijedila nakon što je tu davno bila podignuta izvorna građevina.

Željela sam da unutrašnjost ima jedan naglašeniji duh industrijskog dizajna, ali opet da se uređenjem interijera da i potrebna toplina, ona ugoda koja će boravak u našoj vili učiniti nezaboravnim“, objašnjava nam Matea Bilobrk.

Vila Visum

Koliko god eklekticizam bio izazovan, pa i opasan kako se miješanjem stilova ne bi izgubilo mjeru dobrog ukusa, u slučaju Visuma sva ta povezivanja dala su sjajan rezultat. K tome, na betonskom stropu koji je zapravo pomalo neobična grafika u prostoru, kablovima i rasporedom rasvjetnih tijela učinjen je dodatni pomak.

Namještaj je također stilska poveznica što donosi nove elemente zadovoljstva, a kako je kuća k tome izvedena tako da se na kat do prostorija za spavanje ide unutarnjim stepenicama, postignuta je maksimalna kompaktnost prostora, što također stvara posebnu ugodu boravka. Ali – to nije sve. Postoji i vanjski prostor!

Vila Visum

Ako negdje »infinity« stil bazena ima smisla, onda je to ispred Visuma. S obzirom na visinu lokaliteta, kao i njegov nagib, kupači u bazenu uistinu imaju osjećaj da će se zajedno s vodom preliti prema Ičićima i Iki!

Opatijska ograda

“Ispred bazena stavili smo staklenu ogradu kako baš ništa ne bi zaklanjalo pogled. Ali da ne pretjeramo s tolikim staklom, ipak je ovdje riječ o klasičnoj primorskoj kući, u ostatku dvorišta odlučili smo se za »opatijsku ogradu«. Na taj smo način stvorili i poveznicu s nastankom mjesta i lokalitetom gdje se i rađao hrvatski turizam“, poručila nam je na kraju Matea Bilobrk.

Vila Visum

I zapravo na odličan način zaokružila našu priču o ovogodišnjim kvarnerskim finalistima Najiznajmljivača. Visum na Strmici, odlično osmišljeni objekt koji k tome na savršen način opisuje Liburniju od iskona do najmodernijih vremena.

K tome, s obzirom na to da je obitelj Bilobrk većinom sama osmislila i realizirala Visum, mogli bi se pozabaviti i arhitekturom, kao i dizajniranjem interijera i profesionalno. Kako bi se to sportski reklo, s obzirom na to da je Luka Bilobrk u jednom dijelu svoje mladosti bio i aktivni sportaš, uistinu imaju »osjećaj za igru«.